Denes bume vam povedali kak su se to prije delali kolači po starinski. Još i dijen denes moja babica vam kolače dela “po satrinski” – mi mladi imame svoje metode, a njoj su najdraže njezine. No, da vam velim – hiža po njenjim kolači diši ko najboljša pekarnica.
Bume vam povedali kak su naši stari rekli nam. Prije vam nije bile voljea nek su se kolači delali s pravu domaću svinjsku mašču. Tak su dišali kaj se i cijela hiža dišala. Do cukura je bile jake teške dojti. On vam je bil ko prave male zlate, a mogli su si ga privoščiti same oni šteri su imeli male već penez. Gda su vam bile gosti v selu ili bile kakva druga događanja, se mamice, babice i mlade snehe su se lijepe po selu našle i pekle skup kolače. Čučice su praf nesele pa bi to bile jajec za cijele događanje, a mam su se od ostatkov delali i domaći rezanci.
Prije vam nije bilo niti papijera za pečenje nek bi se protvan pomazal prve sa svinjom maščom, a unda bi se još na tenko posipala oštra meljica kak se biskvit nej prijel na protvan. Bile vam je tu koj čega, a najveć su se delali suhi kolači i pite kak’ bi te kolači mogli duže stati jer vam prije ljudi nijesu imeli šrkinje kam bi kolače pospravljali.
Delal se je domaći puter umjesto denešnjeg margarina, a za to vam je trebala zemlena posuda s redalcem i domaće kiselo vrhnje štere se je dobile od mlijeka s velikim postotkem masti.
